Crtica o reformama u pravosuđu

…prvo se donese zakon, a onda, skoro godinu dana nakon što je zakon objavljen, a šest mjeseci nakon što je stupio na snagu, kreće se s edukacijom ključnih aktera koji bi zakon trebali provoditi.

Riječ je o Zakonu o stečaju potrošača i najavi edukacije stečajnih upravitelja s liste A koji su iskazali interes za posao povjerenika.

Jasno, edukacija završava obveznim ispitom koji košta 1.100,00 kn.

Uspjeh peticije (…ne?!)

UPDATE 11.6.2015.

Poštovani potpisnici i svi ostali zainteresirani, dobio sam vrlo neformalnu i neslužbenu informaciju da će banke koje će ubuduće uvoditi beskontaktne kartice korisnicima ipak ponuditi mogućnost odabira – žele li karticu kojom može plaćati bilo tko bez ikakve autorizacije ili ne žele – što je dijametralno suprotno od sadašnje prakse.
Apsolutno sam siguran da se to ne bi dogodilo da nije bilo naše inicijative.
HNB nije imao pojma o praksi uvođenja beskontaktnih kartica dok mi nismo potegli to pitanje, a o tome svjedoči i činjenica da su me svojedobno (nakon starta peticije) zvali telefonom da im dostavim sve informacije o čemu se radi jer oni o tome nisu znali baš ništa.
One kojima je “uvaljena” kartica kojom se može plaćati bez ikakve autorizacije, a koju ne žele (dobivam počesto upite od vas što učiniti), zasad mogu samo savjetovati da prenesu svoj račun u banku koja će se prema njima odnositi kao vrijednim klijentima, korektno i uslužno.
Nismo dužni biti lojalni bankama koje nas ne tretiraju s minimalnom dozom poštovanja.

S poštovanjem,
Domagoj Sajter
P. S.Pogledajte http://www.hrt.hr/enz/potrosacki-kod/287605/

UPDATE 27.3.2015.

Nakon što su mi se javili pojedini potpisnici sa informacijom kako javno priopćenje HNB-a u kojemu je stajalo kako je „korisniku platnih usluga potrebno ponuditi mogućnost odbijanja nove platne kartice s beskontaktnom tehnologijom ako se korisnik platnih usluga njome ne želi koristiti kao platnim instrumentom“ u praksi neprovedivo, te ga banke ignoriraju, ponovno sam tražio službeni odgovor HNB-a.

Obavještavam vas kako sam, nakon trećeg pisma i trećeg zahtjeva za odgovorom, ipak uspio dobiti pisani odgovor HNB-a na našu inicijativu (https://www.dropbox.com/s/2j3i0dx5bafdi7h/HNB_odgovor.pdf?dl=0). Nastavi čitati

O stečaju i nagodbama sa stajališta ekonomista

Stečajevi moraju postojati. Loši poduzetnici moraju snositi posljedice za loše odluke, inače im se šalje poruka da mogu raditi što hoće, a da će se oni na neki način izvući. U Hrvatskoj predugo gledamo kako se lošim, nekompetentnim, pa i pokvarenim poduzetnicima gleda kroz prste samo zato što zapošljavaju određen broj ljudi. Onda se s ciljem spašavanja radnih mjesta opraštaju raznorazne prijevare; prijevare dobavljača, prijevare poslovnih partnera, prijevare kupaca, prijevare banaka. Nastavi čitati

Inicijativa za modernizaciju stečajne prakse u EU

Europski parlament je 5.2.2014. podržao prijedlog Europske komisije za modernizacijom prakse stečajnih postupaka u EU, s naglaskom na međunarodne, preko granične stečajeve (cross-border insolvencies). “Prva opcija za održivo poduzeće je da ostane poslovati, a ne likvidacija“, rekla je Viviane Reding.

Oko 600 poduzeća ode u stečaj svakoga dana u EU. Četvrtina njih posluje u više država EU. Nova pravila ići će u pravcu zaštite poslovanja dužnika, odnosno sprječavanja likvidacije, i promocije “druge šanse” za one koji su već prošli kroz stečaj.

Moguće je uvođenje posebnih, odvojenih pravila za poštene i nepoštene dužnike.

Osnovat će se web-registar na razini EU, na kojemu će se na jednom mjestu moći pretraživati insolventna društva, umjesto da se za svako društvo gledaju specifični nacionalni registri (što je osobito složenu u slučaju povezanih društava koja posluju u više država).

Izvor:
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-12-969_en.htm

Pet po pet, pa opet

Ima nekoliko dana kako se navršila petogodišnjica početka globalne financijske krize. Pad Lehman Brothers banke, institucije stare 158 godina, bio je pad početnog domina koji je za sobom srušio brojne druge institucije, i gurnuo svijet u financijski šok kakav većina osobno nikad nije doživjela. No, propast Lehmana bio je samo povod, ali ne i uzrok krize. Nastavi čitati

Prof. dr. sc. Luigino Bruni – jedan mali razgovor ugodni

Ekonomija zajedništva“ – kakav oksimoron (dva nespojiva, kontradiktorna pojma), bar naizgled. A da jedno s drugim može, štoviše odlično funkcionira, pokazalo se u kongresnom centru Pokreta fokolara u Križevcima, gdje se početkom veljače okupilo nekih 130 sudionika iz desetak zemalja srednje i istočne Europe, i to najvećim dijelom mladih, kako bi upoznali i razradili ideje ekonomije zajedništva. Nakon sličnih skupova koji su se održali u Brazilu, Čileu, Keniji, Italiji, Španjolskoj, i Portugalu, na red je došla i Hrvatska, točnije srednja i istočna Europa.
Nastavi čitati

Komentar u povodu donošenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Na 5. sjednici Hrvatskog sabora, 28. rujna 2012. jednoglasno je donesen Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (nadalje: Zakon). U prijedlogu ovog Zakona, koji je iznesen na 37. sjednici Vlade RH, u uvodnom tekstu višestruko je korišten tekst iz moje doktorske disertacije (bez citata i navoda autora), koja je javno objavljena na Internetu („Ekonomski aspekti stečaja i restrukturiranja u stečaju“), te se stoga smatram pozvanim reagirati. Nastavi čitati