Oznaka: Kuna

Told you so

D.S., 2017:

“Euro-zona je još uvijek disfunkcionalna monetarna unija jer države članice nemaju integrirani, jedinstveni proračun i ekonomsku politiku, a kamoli zajedničke, standardizirane porezne sustave i socijalne politike. Ne postoji njemački euro i grčki euro, kao ni talijanski euro i finski euro – sve je to jedna te ista valuta. […] Ista valuta: jedno odijelo skrojeno za sve jednako, a države nisu isto građene.”

“Treba pritom biti svjestan da za okruglim stolom iste te Europske središnje banke za kojim se donose važne odluke o europskoj monetarnoj politici hrvatski glas neće imati gotovo nikakvu težinu, a lokalni – uži hrvatski interesi uopće neće biti razmatrani […]”

http://domagoj-sajter.from.hr/?p=995

Telegram, 2024:

“Kako akcije ECB-a nisu podigle kamate u Hrvatskoj niti su smanjile potrošnju ministar Primorac nije se libio kritizirati te odluke, pa je isticao kako bi ta banka kad razmatra mjere monetarne politike, trebala uzimati u obzir sve posljedice svojih politika na sve članice eurozone, pa bi trebala birati instrumente koji su jednako učinkoviti, a ne štete nijednoj članici.
Ministar je očito ciljao na to to da se na sastancima ministara financija zalagao za podizanje stope obvezne pričuve, što bi smanjilo likvidnost bankarskog sektora. Isto je i na Upravnom vijeću ECB-a činio guverner Boris Vujčić, ali hrvatski je glas u oba slučaja očito bio preslab.”

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/novac-polozen-a-kamata-ide-nikad-laksa-zarada-banaka-u-hrvatskoj-hnb-im-za-lezarinu-lani-isplatio-gotovo-pola-milijarde-eura/

Kuna za arhiv

Sad, u siječnju 2023., nakon uvođenja eura, ljudi traže mišljenja, pitaju za komentar, za intervju o tome je li trebalo uvesti euro, što to donosi i odnosi, i tome slično.

Kasno je.

Sve što sam imao o tome reći napisao sam davno prije.

Prvo, kad smo pristupali Europskoj uniji, 2013. – prije deset godina, članak kojega sam pripremao i na kojemu sam intenzivno, cjelodnevno, radio jako dugo, previše: EU ≠ euro (cjeloviti tekst je na linku). Za njega sam napravio i anketu hrvatske akademske zajednice – financijaša: Kuna vs. euro: anketa.

Zatim 2017. kad se intenzivirao rad na odbacivanju kune, tekst u kojemu sam ponovno pokušao objediniti najbitnije zašto i protiv odbijanja monetarne suverenosti: Uvođenje eura = znak hrvatske slabosti?

Potom dva teksta u 2022. kad je proces već bio pri kraju: Što bi se moglo dogoditi kad odbacimo svoju valutu? Iskustvo Italije, i Praktična pitanja o odbacivanju kune i uvođenju eura.

Osim toga, imao sam i par komentarčića:

Sve u svemu, nemam više što za dodati, osim: nek’ nam je svima sretno!