„Odviše se brzo mijenjamo da bismo se upoznali.“
Vlado Gotovac, Znak srca na slobodi
„Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje,
tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.“
Ivan Gundulić, Osman
Most između Brexita i Trumpa
Odgovori
Arhiva oznaka: posao
O stečaju i nagodbama sa stajališta ekonomista
Stečajevi moraju postojati. Loši poduzetnici moraju snositi posljedice za loše odluke, inače im se šalje poruka da mogu raditi što hoće, a da će se oni na neki način izvući. U Hrvatskoj predugo gledamo kako se lošim, nekompetentnim, pa i pokvarenim poduzetnicima gleda kroz prste samo zato što zapošljavaju određen broj ljudi. Onda se s ciljem spašavanja radnih mjesta opraštaju raznorazne prijevare; prijevare dobavljača, prijevare poslovnih partnera, prijevare kupaca, prijevare banaka. Nastavi čitati
Prof. dr. sc. Luigino Bruni – jedan mali razgovor ugodni
„Ekonomija zajedništva“ – kakav oksimoron (dva nespojiva, kontradiktorna pojma), bar naizgled. A da jedno s drugim može, štoviše odlično funkcionira, pokazalo se u kongresnom centru Pokreta fokolara u Križevcima, gdje se početkom veljače okupilo nekih 130 sudionika iz desetak zemalja srednje i istočne Europe, i to najvećim dijelom mladih, kako bi upoznali i razradili ideje ekonomije zajedništva. Nakon sličnih skupova koji su se održali u Brazilu, Čileu, Keniji, Italiji, Španjolskoj, i Portugalu, na red je došla i Hrvatska, točnije srednja i istočna Europa.
Nastavi čitati
Obitelj, posao i gospodarstvo
„Obitelj je domovina srca.“
Giuseppe Mazzini, 1805 – 1872, talijanski političar i novinar
„Reći ću ti kratko i jednostavno. Obitelj. Religija. Prijateljstvo.
To su tri demona koja moraš pogubiti kako bi uspio u poslu.“
Monty Burns, lik iz crtića ‘Simpsoni’
U suvremenom, „razvijenom“ svijetu postaviti obitelj na središnje mjesto svoga života, kao prvi izbor i najveću vrijednost, zapravo znači pokrenuti svoju privatnu, domaću pobunu, mikro-revoluciju. Grandioznih revolucija u nas više nema. Mobilizacija širokih narodnih masa u ovu ili onu svrhu najčešće je neizvediva (barem bez vanjskog neprijatelja). Može se prikupiti i 600, 700, 800 tisuća potpisa, ali ne može se (ili ne želi) operacionalizirati i usmjeriti taj golemi zamašnjak. Što onda preostaje? Čime se to moderni čovjek može suprotstaviti čaplinovskom stroju koji ga tlači, melje, i rastače?