Kriptovalute, bitcoin, blockchain i slične čudnovatosti
Odgovori
Arhiva kategorije: investiranje
O stečaju i nagodbama sa stajališta ekonomista
Stečajevi moraju postojati. Loši poduzetnici moraju snositi posljedice za loše odluke, inače im se šalje poruka da mogu raditi što hoće, a da će se oni na neki način izvući. U Hrvatskoj predugo gledamo kako se lošim, nekompetentnim, pa i pokvarenim poduzetnicima gleda kroz prste samo zato što zapošljavaju određen broj ljudi. Onda se s ciljem spašavanja radnih mjesta opraštaju raznorazne prijevare; prijevare dobavljača, prijevare poslovnih partnera, prijevare kupaca, prijevare banaka. Nastavi čitati
Od prve do posljednje banke
“Dobit je privatna, ali gubici su javni” – ovo je formula na spomen koje svakog urednog poreznog obveznika spopadne žestoka nervoza. Stoga se svako spašavanje posrnulih banaka nastoji zamaskirati, kako se ne bi dizala prašina.
Novi tumor: Libor
„Naravno da je igra namještena. Ne daj da te to zaustavi – ako ne igraš ne možeš ni pobijediti.“
Robert A. Heinlein (1907 – 1988),
američki književnik
Prije nekoliko tjedana razotkrivena je financijska prijevara. I to kakva! Grandiozna u svakom smislu: najveća u svijetu, u povijesti suvremene civilizacije, nekoliko redova veličina veća od svih dosadašnjih. Iznosi se još samo nagađaju. U Hrvatskoj je prošla uglavnom nezamijećeno, kao da se to ne tiče ovih ljudi, kao da hrvatski građani nisu izravno povezani s njome, i kao da te ne utječe na njihov svakodnevni život (tj. novčanik).
Nešto za ništa – financijske prijevare
Ne raditi ništa a svejedno masno zarađivati, za mnoge je ultimativni ideal. Prihodi neproporcionalni uloženom trudu i vremenu, odnosno novac bez rada etablirao se kao posve uobičajen cilj u društvu u kojem su vrijednosti poremećene. Usporedo s tim zaboravlja se da je radnik „vrijedan plaće svoje“ (Lk 10, 7), pa mnogi rade mjesecima za okruglu nulu (štoviše, kod nas je moguće i da poslodavac ne isplaćuje radnike ali istodobno financira političke stranke). Rad se omalovažava, cijeni se nerad, a zavidi se onima koji zarađuju najviše radeći najmanje. Treba li onda čuditi što brojni traže alternativne izvore dodatnih prihoda, odnosno na razne načine nastoje umnožiti i oploditi stečenu ušteđevinu?
Financijski nuklearni projektili
„Izvedenice su financijsko oružje masovnog uništenja.“
Warren Buffet, američki investitor
Tržište financijskih izvedenica (derivata) najdinamičniji je dio financijskog tržišta uopće. Odlikuje ga iznimna sposobnost imaginacije, neprestane inovacije, i kreativnost u svakom pogledu. Ondje se susreću vrhunski stručnjaci mnogih područja, i to ne samo ekonomisti, već i matematičari, statističari, fizičari, informatičari, i raznorazni inženjeri kako bi osmislili, dizajnirali, i pustili u promet nove izvedenice, odnosno unaprijedili postojeće. Nadzorna tijela (regulatori poput Hanfe, središnje banke, porezne uprave, itd.) su u pravilu uvijek korak iza, i tek naknadno uspijevaju pohvatati konce. Obični ugovor o stambenom kreditu je kompliciran? Financijske izvedenice su najsloženiji ugovori u ekonomiji, bez premca, bez konkurencije.
Mali krediti od sv. Franje do Muhameda Yunusa
Što je zajedničko traktorima koji blokiraju ceste, novom izdanju domaćih 10-godišnjih obveznica od tričavih 3.500.000.000,00 kuna plus 350.000.000,00 eura (koje „ne predstavlja novo zaduženje“ – pojasniše građanima-vrtićarcima da se ne bi možda prestrašili…), i stečaju primjerice Peveca? Pa zapravo više toga, no kao temeljna značajka mogla bi se nazrijeti bujica raznoraznih problema nakon zatvaranja priljeva novca. Financijski sustav je krvotok gospodarstva; ono što nije dobro prokrvljeno trne, a čemu se dotok potpuno zavrne ožeže infarkt. „Topla voda“ reklo bi se: sve su ovo još u srednjem vijeku primijetili i franjevci.
Kršćanski burzovni indeks
Eh, to su bila vremena: kad je trebalo platiti porez Petar baci udicu, i prvoj ribi koju uhvati otvori usta i odande izvadi stater – kovanicu u vrijednosti četiri drahme, taman onoliko koliko je potrebno za podmirenje dadžbina za Isusa i za sebe (Mt 17, 27). Isus je probleme materijalne naravi rješavao bez po’ muke: od vina napravi vodu, prazne mreže napuni ribama, nekoliko kruhova pretvori u nekoliko tisuća, a da su ga kojim slučajem pitali u što investirati, kako umnožiti novac možda bi odgovorio nešto poput: „Dajte kravi da proguta dukat, i kada se za nekoliko mjeseci bude telila iz usta teleta izvadit ćete četiri dukata…“
Dogodilo se prekjučer, prije tri mikrosekunde
Ništa nije toliko daleko kao ono što se dogodilo prije jedne minute.
Jim Bishop (1907-1987), američki novinar
Ništa nije toliko daleko kao ono što se dogodilo prije jedne mikrosekunde.
D. S.
Koji je najunosniji legalni posao na svijetu? Ili, gdje se u svijetu obrće najviše novca? Godišnji obujam trgovine svih njemačkih burzi u 2009. godini iznosio je 3,4 tisuće milijardi (tj. bilijuna = 3.400.000.000.000,00) eura, na Tokijskoj burzi u istoj godini iznosio je 4,3 bilijuna dolara, a isti podatak za burzu u New Yorku iznosi 17.500.000.000.000,00 dolara. Preko 1,4 bilijuna dionica izmijenilo je vlasnike prošle godine putem njujorške burze. Ova su tržišta mjesto ekstrema u svakom pogledu.