Znanstveno je dokazano da konzumiranje čvaraka snižava kolesterol (p=0,295)

Mediji vole iznositi rezultate znanstvenih istraživanja jer znanstvenu djelatnost prati aura nepobitnosti, stoga se često mogu vidjeti naslovi koji započinju sa „znanstveno je dokazano…“, „znanost je pokazala…“, i njima slične. Znanost u novije vrijeme sve više postaje novom religijom koja pretendirati imati monopol nad istinom, pa je tako istinito samo i isključivo ono što su znanstvenici dokazali. Uloga znanosti u sekulariziranom svijetu jest, među ostalim, biti stabilnom uporišnom točkom temeljem koje se donose važne društvene odluke (odnosno preuzima ulogu religije). Problem je u tome što se olako zaboravlja da je znanost djelatnost čovjeka, te je stoga podložna svim čovjeku svojstvenim pogreškama, zastranjenjima i manipulacijama.

Navedeno se može lijepo promatrati kroz primjer istraživanja kojega su nedavno prenijele brojne medijske kuće i internetski portali u Hrvatskoj (Banka, Poslovni dnevnik, tPortal, Lider, Business.hr, itd.).

Kompanija Moody’s je za kartičarsku kuću Visa izradila studiju o utjecaju elektroničkog plaćanja na ekonomski rast, te je na više strana objavljeno kako “upotreba kreditnih kartica gospodarstvo jedne zemlje čini učinkovitijim i značajno utječe na njezin rast”, pa čak i da upotreba kartica “može generirati 1,9 milijuna radnih mjesta”.

Istraživanje je izvrsno poslužilo časopisu Banka koji vodi projekt promocije bezgotovinskih načina plaćanja (pod znakovitim nazivom eTNT), jer znanost, eto, pokazuje da korištenje kartica potkrepljuje rast gospodarstva, pa bi onda valjda trebalo žešće koristiti kartice kako bismo izašli iz krize. Ima to djelomičnog smisla jer kartice potiču i olakšavaju potrošnju, a potrošnja pokreće gospodarstvo. S druge strane (a uvijek postoji druga strana), „peglanje plastike“ vodi i ka prezaduženosti, a upravo je ona izvor premnogih problema u kojima se suvremeni svijet nalazi.

No, nije stvar u prezaduženosti, nego u tome što je malo tko detaljno i zaista pročitao studiju. Poznato je da su najvažnije stvari u ugovorima i sličnim tekstovima napisane sitnim slovima, ili u fusnotama[1]. Tako pri kraju studije, u rezultatima ekonometrijskog modela stoji kako su bitne varijable potpuno statistički beznačajne. Drugim riječima, utjecaj plaćanja karticama na rast i zaposlenost iznosi nula. Ali tko to još čita? Onaj kome je sumnjivo da istraživanje koje je naručila i platila Visa ukazuje na to da korištenje kartica izaziva rast gospodarstva.

 

Neki mediji koji su objavili (prenijeli) studiju:

Banka.hr (časopis Banka):
http://www.banka.hr/svijet/istrazivanje-moody-sa-bezgotovinsko-placanje-povecava-bdp

Poslovni dnevnik:
http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/bezgotovinsko-placanje-stimulira-globalni-gospodarski-rast-230271

tPortal:
http://www.tportal.hr/scitech/tehno/243017/Peglanje-kartica-potice-gospodarski-rast.html

Limun.hr:
http://limun.hr/main.aspx?ID=899650

Lider:
http://liderpress.hr/biznis-i-politika/svijet/koristenje-kreditnih-kartica-povecava-globalni-bdp/
http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/kreditne-i-debitne-kartice-u-sluzbi-rasta-bdp-a/

Financije.hr:
http://www.financije.hr/istraivanje-moodysa-bezgotovinsko-plaanje-poveava-bdp/

Ja trgovac:
http://www.jatrgovac.com/tag/bezgotovinsko-placanje/

Poslovnjak.net:
http://www.poslovnjak.net/bezgotovinsko-placanje-stimulira-globalni-gospodarski-rast/99279/

Business.hr:
http://business.hr/broj-1324/bezgotovinsko-placanje-stimulira-globalni-gospodarski-rast

Bankar.me (Crna Gora):
http://www.bankar.me/2013/02/12/istrazivanje-moodysa-bezgotovinsko-placanje-povecava-bdp/

Gde investirati (Srbija):
http://www.gdeinvestirati.com/makroekonomija/srbija/11821-pogledajte-kako-bezgotovinsko-placanje-povecava-privredni-rast-odredjene-zemlje

 

 


[1] Kao prvo, R2 kod ove studije je problematičan jer iznosi 0,999, što izaziva sumnju. R2 implicira kako je model opisao praktično svu varijancu nezavisne varijable, a to je u društvenim znanostima uglavnom neizvedivo, i općenito je indikator prividne regresije (eng. spurious regression). Nadalje, postoji problem stacionarnosti vremenskih serija kod korištenja varijabli realnog per capita dohotka i potrošnje, a Durbin-Watson statistički pokazatelj indicira postojanje serijske korelacije. Najvažnije od svega, bitne varijable su apsolutno insignifikantne (p=0,295 i p=0,217), što ruši zaključke cijele studije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *