Kretanje građana u okolnostima pandemije

Sveprisutni i svenadzirući Google prati lokacije korisnika „pametnih“ uređaja temeljenih na njegovom Android sustavu (mobiteli, satovi, i slično) koji imaju mogućnost lociranja putem satelita (GPS). Drugim riječima – za one manje vične tehnologiji – imate li smartphone, tj. Android mobitel, Google zna gdje ste. Za one više vične – ako ste isključili lociranje putem GPS-a i/ili praćenje povijesti vaših lokacija u Google postavkama – ne zna (ili barem tvrdi da ne zna).
U okolnostima globalne pandemije u Googleu su odlučili javno objaviti obrasce kretanja stanovništva većine svjetskog stanovništva (https://www.google.com/covid19/mobility/). Izvještaji o kretanju stanovništva imaju za cilj dati uvid u promjene načina života koje su se dogodile zbog različitih restriktivnih politika javnog zdravstva usmjerenih na suzbijanje pandemije. Te politike su mahom usmjerene na socijalno distanciranje, ali nisu svugdje jednako oštre (od preporuka o nenapuštanju doma, preko zabrana napuštanja mjesta boravišta, do policijskog sata i potpune zabrane kretanja), niti se svugdje jednako poštuju. Stoga je interesantno promotriti koliko se preporuka o ograničavanju kretanja pridržavaju stanovnici različitih geografskih područja.

Kategorije mjesta

Izvješća prikazuju kretanja kroz vrijeme po različitim geografskim područjima, u šest različitih kategorija, a to su:
1)    Dućani i ljekarne: trgovine prehrambenim proizvodima, skladišta hrane, poljoprivredne trgovine, trgovine specijalnim hranom, drogerije i ljekarne.
2)    Trgovina i rekreacija: restorani, kafići, veći trgovački centri, muzeji, knjižnice i kina.
3)    Parkovi: lokalni parkovi, nacionalni parkovi, javne plaže, marine, parkovi za pse.
4)    Prijevoz: stanice javnog prijevoza, autobusni i željeznički kolodvori.
5)    Stambena naselja: mjesta boravka.
6)    Radna mjesta.

Što je prikazano?

Prikazano je koliko se u postotku posjete i dužina boravka na različitim mjestima mijenjaju u odnosu na baznu, početnu vrijednost. Bazna vrijednost je prosjek za odgovarajući dan u tjednu tijekom razdoblja od 3. siječnja do 6. veljače 2020. godine. Npr. svaki ponedjeljak u izvještaju uspoređuje se s prosječnim ponedjeljkom koji se računa kao prosjek razdoblja od 3. 1. do 6. 2., a isto tako i svaka nedjelja s prosječnom nedjeljom iz navedenog razdoblja neposredno prije pandemije, svaki utorak s prosječnim utorkom, itd.
U Hrvatskoj su podaci segmentirani prema županijama. Podaci su od Googlea preuzeti 21. 4. 2020, a u izvješću je posljednji obrađeni i objavljeni datum 11. 4. 2020 (Velika subota).
Zbog jasnoće i preglednosti nisu paralelno prikazivane sve kategorije i sve županije, pa tako i u međunarodnoj komparaciji.

Ograničenja

Google ne preporučuje korištenje podataka za usporedbu između zemalja ili između regija s različitim karakteristikama jer se točnost lokacije i razumijevanje kategoriziranih mjesta razlikuju od regije do regije. Naime, logično je da se na globalnoj razini teško mogu uspoređivati različito naseljene, različito razvijene i infrastrukturom podržane, geografski udaljene regije, ali srednja Europa (i u njoj Hrvatska) koliko god da je međusobno različita, u odnosu na ostatak svijeta u mnogim je stvarima slična i poprilično homogena. Stoga će se preporuka Googlea zanemariti pri usporedbi Hrvatske i neposredno bliskih zemalja, ali će se ipak uzeti u obzir pri usporedbi Hrvatske i recimo Islanda ili SAD-a između kojih je teže zažmiriti na bitne razlike.
Uzevši navedeno u obzir usporedit će se županije s najvećim hrvatskim gradovima (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb), županije istočne Hrvatske, te prosjeci Hrvatske u odnosu na Austriju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku (za Srbiju nisu objavljeni podaci).

Izvještaji o mobilnosti

Graf 1. Osječko – baranjska županija
Za neke kategorije ne postoje podaci tijekom cijelog razdoblja (npr. parkovi). Vidljivo je da je najveći pad kretanja bio u kategoriji trgovine i rekreacije (veći trgovački centre, kafići, restorani, itd.), i to za čak 83% u odnosu na bazno razdoblje (siječanj 2020). Građani su se povukli u kuće i stanove, te je porasla mobilnost u stambenim naseljima. No, isto tako, vikendima idu u parkove, te je u nedjelju Cvjetnice, pred Uskrs, kretanje u parkovima bilo veće za 22% nego u siječnju. Tomu su zasigurno razlozi ljepše vrijeme i zatvoreni kafići.

Graf 2. Trgovina i rekreacija na istoku Hrvatske
Županije istočne kontinentalne Hrvatske u kategoriji trgovine i rekreacije poprilično su slične. Nakon uvođenja restrikcija očito je da je nešto manji pad kretanja u ovoj kategoriji imala tek Virovitičko-podravska županija.

Graf 3. Trgovina i rekreacija u većim županijama
Županije u čijim su područjima veći gradovi (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) istočne u kategoriji trgovine i rekreacije također imaju poprilično sličan uzorak kretanja. No, vidljiv je nešto manji pad kretanja u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj se u navedenoj usporedbi nakon uvođenja restrikcija ipak više kretalo.

Graf 4. Radna mjesta u većim županijama
U kategoriji radnih mjesta sasvim je jasno da je najveći pad kretanja ostvaren u gradu Zagrebu (oko 70%), a najmanji je pad u Osječko-baranjskoj županiji (oko 60%). Tijekom vikenda 28-29. ožujka i 4-5. travnja vidljiv je, razumljivo, privremeni skok.  

Graf 5. Dućani i ljekarne u većim županijama
Promatra li se kretanje po manjim dućanima i ljekarnama u većim županijama, jasno je da su razlike unutar Hrvatske relativno male (unutar 10%). Također je vidljiv skok od 20 do 30% neposredno prije uvođenja restrikcija kada su mnogi pravili zalihe.

Graf 6. Dućani i ljekarne u Hrvatskoj i susjednim državama
Proširi li se horizont promatranja kategorije dućana i ljekarni na susjedne zemlje, uočljivo je koliko su velike razlike u obrascu kretanja stanovništva. U ovoj kategoriji daleko najmanje kretanja (vikendima i -90% u odnosu na bazno razdoblje) može se promatrati u Sloveniji.

Graf 7. Trgovina i rekreacija u Hrvatskoj i susjednim državama
U promatranom uzorku zemalja odskače Mađarska u kojoj je bio najmanji pad kretanja u kategoriji trgovine i rekreacije, dok su ostale države ovdje poprilično slične.

Graf 8. Radna mjesta u Hrvatskoj i susjednim državama
Slično kao i u prethodnoj kategoriji, u Mađarskoj je najmanje palo kretanje na radnim mjestima, dok se najveći pad dogodio u Austriji.

Graf 9. Stambena naselja u Hrvatskoj i susjednim državama
Stanovništvo se s radnih mjesta i područja rekreacije (kafići, restorani i slično) povuklo u svoje domove. Najviše su se povukli građani Slovenije i Austrije, a najmanje Mađarske.

Umjesto zaključka

Univerzalni odgovor većine zemalja na globalnu pandemiju bilo je uvođenje mjera socijalnog distanciranja. Praćenjem lokacije građana putem satelita vidljiv je značajan pad kretanja na radnim mjestima i drugim mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi, te povlačenje u domove. Sve ovo pokazuje bitnu promjenu funkcioniranja svijeta, bez premca u novijoj povijesti čovječanstva.

Ovaj člančić u PDF-u:
http://tiny.cc/mobilnost_covid

Podaci su preuzeti i obrađeni te je na upit moguće isporučiti i drugačije vrste analiza s obzirom na druge regije, države, kategorije,…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *