D.S., 2017:
“Euro-zona je još uvijek disfunkcionalna monetarna unija jer države članice nemaju integrirani, jedinstveni proračun i ekonomsku politiku, a kamoli zajedničke, standardizirane porezne sustave i socijalne politike. Ne postoji njemački euro i grčki euro, kao ni talijanski euro i finski euro – sve je to jedna te ista valuta. […] Ista valuta: jedno odijelo skrojeno za sve jednako, a države nisu isto građene.”
“Treba pritom biti svjestan da za okruglim stolom iste te Europske središnje banke za kojim se donose važne odluke o europskoj monetarnoj politici hrvatski glas neće imati gotovo nikakvu težinu, a lokalni – uži hrvatski interesi uopće neće biti razmatrani […]”
http://domagoj-sajter.from.hr/?p=995
Telegram, 2024:
“Kako akcije ECB-a nisu podigle kamate u Hrvatskoj niti su smanjile potrošnju ministar Primorac nije se libio kritizirati te odluke, pa je isticao kako bi ta banka kad razmatra mjere monetarne politike, trebala uzimati u obzir sve posljedice svojih politika na sve članice eurozone, pa bi trebala birati instrumente koji su jednako učinkoviti, a ne štete nijednoj članici.
Ministar je očito ciljao na to to da se na sastancima ministara financija zalagao za podizanje stope obvezne pričuve, što bi smanjilo likvidnost bankarskog sektora. Isto je i na Upravnom vijeću ECB-a činio guverner Boris Vujčić, ali hrvatski je glas u oba slučaja očito bio preslab.”